Informatika
U našoj školi nastava informatike provodi se u skladu s Nacionalnim kurikulumom te je prilagođena razvojnoj dobi i potrebama učenika. U 5. i 6. razredu informatika je obvezan predmet, dok se od 1. do 4. te u 7. i 8. razredu nudi kao izborni predmet. Cilj nastave je omogućiti učenicima stjecanje ključnih digitalnih znanja i vještina koje će im pomoći u uspješnom sudjelovanju u suvremenom digitalnom društvu.
Nastava se izvodi u modernoj informatičkoj učionici s 24 prijenosna računala i interaktivnim zaslonom, što omogućuje interaktivan i učinkovit nastavni proces. Učenici u nastavi koriste operativni sustav Windows 11 te programski paket Microsoft Office. U nižim razredima osnove programiranja usvajaju se putem vizualnog programskog jezika Scratch, dok se u višim razredima programiranje izvodi u programskom jeziku Python.
Nastavni program informatike obuhvaća razvoj kreativnosti, logičkog i proceduralnog razmišljanja te vještina pronalaženja i kritičke procjene informacija na internetu, što je od velike važnosti za sigurno i učinkovito korištenje digitalnih sadržaja i izvora. Posebna se pozornost posvećuje osvještavanju i prevenciji elektroničkog nasilja (cyberbullyinga) te razvoju odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju.
Tijekom nastavne godine sadržaj kurikuluma dodatno se obogaćuje aktivnostima Školskog kurikuluma kroz obilježavanje značajnih međunarodnih i obrazovnih događanja, kao što su Dan sigurnijeg interneta, Dani medijske pismenosti, EU Code Week (Europski tjedan programiranja), Hour of Code (Sat kodiranja) te sudjelovanje u nacionalnom i međunarodnom natjecanju Dabar.
Kroz praktične i teorijske aktivnosti učenici usvajaju osnove programiranja, digitalne pismenosti i odgovornog korištenja tehnologije. Zainteresirani učenici imaju mogućnost sudjelovanja na natjecanjima iz informatike u kategorijama kao što su primjena algoritama, digitalne kompetencije i osnove informatike, čime dodatno razvijaju svoje programerske vještine i vještine timskog rada.
Informatika u osnovnoj školi nije tek usvajanje tehničkih znanja, već i temelj za cjeloživotno učenje, razvoj kritičkog mišljenja te sigurno i odgovorno sudjelovanje u digitalnom svijetu.
Barbara Bedenik, učiteljica informatike – savjetnica
Francuski jezik
Uz obvezni engleski jezik, učenici u našoj školi mogu učiti još dva strana jezika po izboru: francuski i talijanski.
Na satima francuskog jezika učimo kako se sporazumjeti u svakodnevnim situacijama a teme su bliske uzrastu učenika. Sve što učimo uvijek je povezano s francuskom svakodnevicom, s kulturom i civilizacijom Francuske. Prilika je to da usporedimo školski život Francuske i Hrvatske a sve to kroz igru, pjesmu, strip.
Kako bismo što pravilnije govorili moramo se malo pomučiti i oko gramatike.
U 7. i 8. razredu učenici mogu pristupiti polaganju međunarodno priznatog ispita DELF o poznavanju francuskog jezika i kulture. Dosadašnji rezultati su izvrsni te ćemo i dalje ustrajati u pripremama za DELF ispit.
U 8. razredu oni najbolji imaju još jedan izazov – školsko natjecanje iz francuskog jezika. Hoćemo li na županijsko natjecanje, ovisi o uspjehu koji postignemo u školi.
U višim razredima na satovima francuskog jezika prisustvuje i izvorni govornik.
I ove godine družit ćemo se sa Stéphanom. Učenici će tako imati priliku provjeriti koliko razumiju kad im govori ‘pravi’ Francuz.
Rad sa stranim lektorom izvrsna je nadopuna osnovnog programa.
Pratit ćemo ‘francuska događanja’ u gradu i ako bude prilika posjetit ćemo ih.
Vedrana Franović, prof.
Talijanski jezik
U 4. razredu, učenici naše škole mogu odabrati talijanski i/ili francuski jezik kao izborni predmet u trajanju od dva školska sata tjedno.
Nastava talijanskog jezika uvodi u novi jezični sustav i kulturu kroz razgovor, igru, pjesmu, recitacije i poznate brojalice te postupno omogućava sporazumijevanje na tom jeziku. Učenike se potiče na kreativnu primjenu usvojenih struktura i uočavanje korelacija s ostalim nastavnim predmetima. Kontinuirano se prati napredak u svim jezičnim vještinama (čitanje, pisanje, slušanje, govor). Nove riječi i strukture sustavno se uvježbavaju i utvrđuju nizom usmenih i pisanih vježbi, a gramatika se uvijek obrađuje u kontekstu. Radna bilježnica prati i nadopunjuje udžbenik, a na kraju svake cjeline nalaze se zadatci za samoprocjenu uz pomoć kojih svaki učenik može procijeniti u kojoj je mjeri savladao obrađeno gradivo, prema smjernicama Europskoga referentnog okvira za jezike.
Teme su u svakom razredu usko vezane za interese djece te dobi. U 6. i 7. razredu detaljnije obrađujemo Italiju u geografskom, kulturalnom i političkom smislu. Osvještavamo kulturološka i civilizacijska obilježja jezika uočavajući sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture. Sakupljamo slike, pjesme i sve dostupne informacije o Italiji i Talijanima, o njihovu životu i običajima, što ponajviše radimo u novinarskoj grupi koja će omogućiti učenicima razvoj vlastitih sposobnosti izražavanja na talijanskom jeziku te će kreativnim i raznolikim radom pridonijeti stvaranju novog školskog lista.
U 8. razredu najbolji učenici odlaze na natjecanje.
Posjetit ćemo Talijanski institut u Zagrebu (Preobraženska 4), gdje ćemo razvijati medijsku kulturu i uključiti se u rad Instituta putem posuđivanja literature i ostalih medija.
Vedrana Franović, prof., Petra Saša Butorac, prof.
Katolički vjeronauk
Nastavu katoličkog vjeronauka učenici u našoj školi mogu pratiti od 1. do 8. razreda kao izborni predmet koji od trenutka izbora postaje obvezatan te je kao takav uključen u redovitu nastavu.
Vjeronauk ima naglašenu odgojnu dimenziju i konfesionalnog je karaktera.
Program je koncipiran tako da osim informativnog i materijalnog znanja omogućuje i stvaralačko i integrirano učenje, kritičko promišljanje, izgrađivanje sposobnosti i stavova te usvajanje općih etičkih i moralnih normi i vrjednota.
Izborna nastava vjeronauka podrazumijeva katoličko polazište i pripadnost Crkvi, ali je jednako otvorena svima koji imaju zanimanje i poštovanje prema ovoj bitnoj sastavnici naše europske i hrvatske kulture, povijesti i tradicije, a uz to je izrazito ekumenski otvorena.
U vjeronaučnom programu se susreću povijest i geografija, likovnost i glazba, književnost i umjetnost. Na vjeronauku učimo pomagati i suosjećati, voljeti i poštivati, podnositi i tolerirati, radovati se, tugovati, opraštati i ljubiti.
Vjeronauk postavlja kao svoj osnovni cilj potrebu cjelovitog rasta djeteta prema duhovnom, ljudskom, vjerničkom kao i osobnom, društvenom i kulturnom identitetu.
Vjeroučiteljice: Marijana Stojanović, Natalija Kivač i Maja Mudri
Zahtjev za upis u izborni predmet:
Izborni predmet zahtjev za UPIS
Zahtjev za ispis iz izbornog predmeta: